Određeni analgetici povećavaju rizik od srčanog zastoja, upozoravaju danski naučnici, koji su u studiji pokazali da su češće korišćena sredstva protiv bolova, kao što su ibuprofen i diklofenak, u pojedinim slučajevima izazvali neželjena dejstva na kardiovaskularni sistem. To, međutim, nije sve. Kako dodaje kardiolog iz Kliničkog centra Srbije, ovi lijekovi mogu da izazovu i probleme sa bubrezima.
– Time što dozvoljavamo prodaju ovih lijekova bez recepta, bez savjeta i ograničenja, prenosimo javnosti utisak da je njihovo korišćenje bezbijedno – kaže Gunar Gislason, kardiolog Univerzitetske bolnice u Gentofteu.
Prof. dr Arsen Ristić, kardiolog u Kliničkom centru Srbije objašnjava da se odavno zna da određeni analgetici mogu da izazovu srčani zastoj, ali i probleme sa bubrezima.
– Ljekari to znaju, ali očigledno da mnogi pacijenti o tome nisu informisani. Zato nam se i dešava da mnogi od njih zbog reumatskih problema svakodnevno piju lijekove protiv bolova, kao što je ibuprofen ili diklofenak, a onda dođu kod kardiologa i žale se da ne znaju zbog čega im je loše – objašnjava prof. dr Ristić.
On pojašnjava da studija danskih naučnika sada daje dodatne informacije, ali da smjernice o upotrebi, odnosno propisivanju ovih medikamenata određenoj grupi bolesnika već se odavno primenjuje, a preporuke o tome stoje i u našim vodičima za srčanu slabost.
– Nije problem koristiti ove lijekove jednom do dva puta nedjeljno, kada se pojave reumatski bolovi. Ono što nije preporučeno jeste da se piju svakodnevno, pogotovu oni koji imaju neku od kardiovaskularnih problema. Takvim paicjentima se onda propisuju drugi lijekovi, koji neće izazvati neko neželjeno dejstvo – ističe dr Ristić.
Rezultati istraživanja
Naučnici su analizirali djelovanje tzv. nesterodnih antiinflamatornih lijekova, u koje, pored ibuprofena i diklofenaka, spadaju i naproksen i celebreks. Analizom su bili obuhvaćeni podaci svih danskih pacijenata koji su između 2001. i 2010. imali srčani zastoj (oko 29.000). Naučnici su proveravali da li su pacijenti 30 dana prije zastoja uzimali sredstva protiv bolova, kao i koliko je pacijenata u prethodnom mjesecu dobijalo analgetike, a nije doživjelo srčani zastoj.
Rezultat: čak 3.376 pacijenata uzimalo je analgetike 30 dana prije srčanog zastoja. Većina njih (51 odsto) pila je ibuprofen, 22 odsto diklofenak. Ispostavilo se da je srčani zastoj naročito često nastupao poslije konzumiranja ovih lekova.
Upozorenje ljekara
Studija, međutim, nije dokaz da su analgetici bili uzrok učestalih srčanih zastoja, jer je moguće da su neki pacijenti uzeli analgetike tek nakon što su se javile kardiovaskularne tegobe, koje su najzad dovele do srčanog zastoja.
– Rezultati opominju da nesteroidni antiinflamatorni lijekovi nisu bezazleni – objašnjava Gislason, koji smatra da pacijenti koji pate od oboljenja kardiovaskularnog sistema treba da izbjegavaju ove lekove. Oni, naime, na mnogo načina djeluju na kardiovaskularni sistem, pa se time može objasniti veza sa srčanim zastojem. Primjera radi, utiču na nagomilavanje trombocita i mogu da izazovu zgrušavanje krvi.
(Blic.rs)
