Dugo, toplo ljeto sa ekstremno toplim periodima je nešto što na Balkanu ni ove, ali ni narednih godina ne bi trebalo da bude iznenađenje. Slično upozorenje, na globalnom nivo, juče je stiglo i od Svjetske meteorološke organizacije (WMO), gdje navode da se ekstremni vremenski i klimatski uslovi nastavljaju i u 2017.
Da će se ovaj trend na globalnom nivou odraziti i na Balkan, svjedoči i zvanični dokument, odnosno nacionalni izvještaj – Prijedlog drugog nacionalnog izvještaja o promjeni klime, gdje se, između ostalog, navodi da se na Balkanu na dalje mogu očekivati “pozitivni trendovi temperatura“.
Kako piše, za period 2011-2040 očekivani porast temperature će biti od 0,5 do 0,9 stepeni, dok drugi scenario predviđa da bi to povećanje moglo da bude nešto manje, odnosno od 0,3 do 0,7 stepeni. Kada su u pitanju padavine, njih će biti manje nego ranije, a biće i manji broj mraznih dana. Promjene broja ljetnjih dana i broja dana sa tropskim noćima biće najizraženije iznad oblasti sa nižim nadmorskim visinama.
Kako za “Blic“ objašnjava klimatolog Verica Gburčik, na promjene će se ljudi adaptirati, i mjesta strahu nema.
– Prema svim analizama, u jugoistočnoj Evropi otopljavanje je brže i veće nego u centralnoj. Naše područje se već zagrijalo i dalje se grije. Možemo da očekujemo toplu 2017. godinu sa ostalim posljedicama koje sa tim idu, poput suše i toplotnih talasa, možda i požara, ali u kasnijem ljetnjem periodu. U ovo doba godine mogle bi da se dese poplave, odroni i klizišta, mada je vjerovatnoća za to mala jer nije bilo toliko snega i leda – priča Gburčik.
Naginje se zemljina osa
Kako navodi, najveća opasnost na globalnom nivou predstoji zbog topljenja leda, i to ne samo što raste nivo mora, već zbog toga što to djeluje na zemljinu osu i može da dovede do njenog naginjanja.
WMO je prije dva dana objavila godišnji izvještaj o stanju globalne klime, koji je potvrdio ranije publikovane podatke koji pokazuju da je 2016. godina bila najtoplija u historiji. Prošle godine prosječna globalna temperatura bila je oko 1,1 stepen viša nego u predindustrijskom periodu, i za oko 0,06 stepeni iznad prethodnog rekorda zabilježenog 2015. godine.
Prijeti li nam El Njinjo
Kako navodi, vremenske nepogode poput El Ninja i La Ninja (različiti fenomeni koji utiču na temperaturu okenana) mogu da dovedu do većeg ili manjeg broja nepogoda u pojedinim delovima svijeta. Međutim, na osnovu toga teško je reći šta će biti trend za nas.
– Svake godine imamo neke ekstremne epizode. Prošle godine smo u Pančevu imali pojavu tornada, u martu su bile obilne padavine, a ove godine u januaru su bili ekstremno hladni dani. Međutim, za sada, nema nikakvog posebnog upozorenja po čemu bi ova godina bila posebna – ističe on.
Veće temperature, više nepogoda
Kako kaže, čim raste temperatura vazduha, raste i broj vremenskih nepogoda, ali se to ne odnosi na cijelu planetu, već na neki region ili neki dio svijeta.
– Prošle godine temperature su se kretale u normalnim granicam. Jeste bilo nekoliko toplijih dana, ali su na jesen bile temperature bile ispod prosjeka, pa možemo da kažemo da je sve bilo u granicama – priča on.
(Blic.rs)
