Nedavno je agencija za istraživanje tržišta Valicon objavila listu najdominantnijih brendova u regiji. Istraživanje je pokazalo da se među 25 najboljih nalaze globalni brandovi velikih svjetskih kompanija i regionalni tzv. ex-YU brandovi iz susjednih država, a niti jedan bosanskohercegovački.
Za uspjeh je dovoljno dvoje, a to su snažno domaće tržište i izvoz. Našim domaćim tržištom ne dominiraju domaći brandovi. Naš izvoz nije u stanju pokriti uvoz. Šta više, vanjskotrgovinski deficit je jedna od ozbiljnih prijetnji ekonomskoj suverenosti zemlje. S druge strane, da imamo kvalitet, potrebnu konkurentnost, a u mnogim oblastima i respektabilne kapacitete koje možemo ponuditi domaćem i inozemnim tržištima, svjedoče pojedinačni uspjesi mnogih domaćih brandova na gotovo svim kontinentima.
– Našim brandovima potreban je odlučujući vjetar u leđa u vidu poticaja za konačni plasman na inozemna tržišta. Kako će neki brand biti komuniciran na inozemnom tržištu, posljednja je, ali zato ne i manje bitna karika u lancu uspjeha. Para ima, i one su očigledno problem. Jer, sa oko 564 miliona KM, što je oko 2,1 poso BDP-a, svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini subvencioniraju uglavnom gubitaše u većinski državnom vlasništvu (http://www.slobodnaevropa.org/content/drzavna-pomoc-za-kupovinu-socijalnog-mira/25208398.html). Budući da su nam gotovo sve parlamentarne stranke u vlasti na jednom od njenih nivoa, ovakvo ponašanje zapravo nikoga ne amnestira.
Distributeri nekih turskih brandova u Bosni i Hercegovini tvrde da Turska subvencionira „marketinške“ napore za ulazak na inozemna tržišta sa nevjerovatnih 50 posto. I, druge zemlje to rade slično, i veoma dobro. Opterećen nametima koji su nepravedno veliki, realni sektor u Bosni i Hercegovini nema snage oduprijeti se stranim itekako subvenicioniranim brandovima na domaćem, a kako će tek na tržištima regije.
Nove vrijednosti se stvaraju u proizvodnji, a realiziraju kroz brandove. Stoga nam je potrebna hitna strategija za unaprijeđenje konkurentnosti bh. brandova, koja će obuhvatiti niz ekonomskih, političkih, tehnoloških i komunikacijskih mjera, sa isto tako definiranim i mjerljivim ciljevima i rezultatima. I, ovo bi zapravo trebala biti tema svih političkih skupova, sastanaka, programa i njihovih realizacija u danas nastupajućoj izbornoj 2014. godini.
Jer, šta ste u stanju ponuditi drugima? Koju novu vrijdnost imate, a da bi je drugi trebali? Ima li vaših brandova na inozemnim tržištima ili ne?
To su prava pitanja koja vam postavljaju oni koji su najbolji, a na koja naše politčke elite, na žalost, nemaju odgovor.
Adis Hasaković, Media Content Managemet (MCM),
Stručnjak za strateško komuniciranje
