Za ovaj speleološki spomenik prirode u njedrima moćnog Vitoroga, vezuje se zanimljiva legenda o mladoj i lijepoj čobanici koja je iz radoznalosti zavirila u pećinske odaje, odakle se nije vratila, te kako se i danas iz „kamene utrobe“ čuje djevojački glas koji doziva svoje bijelo stado
Na dvadesetom kilometru od Šipova, ponad sela Vrgan koje je zasjelo uz magistralni put prema Kupresu, nalazi se jedan od ljepših speleoloških objekata u našoj domovini – Vaganska pećina. Iako je udaljena nešto malo više od pola kilometra od pomenute saobraćajnice, na nadmorskoj visini od 920 metara, ova pećina, u kojoj se krije riznica pećinskog nakita, još nije dovoljno istražena, niti „opremljena“ za posjetioce. Samo rijetki izletnici, strastveni ljubitelji prirode i njenih spomenika, uživaju u čarima ove speleološke ljepotice u njedrima planine Vitorog.
Stanište slijepog miša Vrganska pećina, koja je do 1970. godine pod zaštitom države BiH, pripada tipičnim kraškim pećinama. Priroda ju je izvajala od mezozojskog krečnjaka. Posjetioci, koji su imali sreće, ali i hrabrosti da dublje zavire u njenu „kamenu utrobu“, ostajali su bez daha. Dočekala ih je riznica neponovljivog „blaga“. Pećinski nakit čine čudesno lijepi stalaktiti i stalagmiti. Kazuje se kako svaki put kada ovo lijepo čudo prirode pohode speleolozi, ostaju u njenoj kamenoj utrobi sve dok se ne „istroše baterije“ i ne pogase lampe koje čine možda najvažniji dio speleološke opreme.
Dok nisu stigli prvi speleolozi i počela ozbiljnija ispitivanja, pećina je bila uglavnom sklonište čobana i sitne stoke. Danas u pećini borave pećinski šišmiš – rijetki slijepi miš i poneka zalutala životinja. Kroz stoljeća, prema mišljenju nekih speleologa, ova kraška pećina bila je stanište pećinskog medvjeda, dok narodne predaje kazuju kako su u njoj boravila i mistična stvorenja: vukodlaci, prikaze i aždahe!
U speleološkom pogledu pećina ima osam cjelina: Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, galerija Sime Šolaje, Janjski kanal, Svečana dvorana, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade Marijanca. Prema istraživanjima, koje je 1980.godine obavio speleolog, prof. dr. Radenko Lazarević, ukupna dužina istražene pećine je 420 metara, površine 1.704 kvadratna metra, a zapremine 8.500 kvadratnih metara. Godine 1999. pomenuti speleolog je svoja istraživanja objavio u knjizi „Vaganska pećina“.
Čuvar pećinskog blaga
Danas pećina čeka veliko uređenje kako bi se u potpunosti približila izletnicima i turistima. Do ulaza je dovedeno svjetlo, ali je unutrašnjost još uvijek neosvjetljena i neuređena. Među onima koji najviše brinu o pećini je mještanin Milenko Milovac, koji je prije nekoliko godina napravio zaštitnu ogradu na ulazu, ali je neko ukrao katanac. Milenko ne gubi nadu da će pećina biti u dogledno vrijeme uređena, osvijetljena i specijalnim kamerama zaštićena od kradljivaca pećinskog blaga.
– Upadaju kradljivci, lome i iznose ukrase, koji su veoma traženi po ugostiteljskim i drugim objektima – kazao je Milenko i dodao kako u regionu rijeka Plive i Janje ima preko 360 pećina, ali su najbogatije pećinskim blagom Vaganska i Sokolačka pećina, koja se nalazi blizu srednjovjekovne utvrde Sokograd. – Nadam se da ćemo uspjeti sačuvati pećinski nakit za buduće generacije, a oni koji ga lome i otuđuju nisu svjesni da ga priroda stvara milionima godina i da imaju neprocjenljivu vrijednost – kazao je zaštitnik ove speleološke ljepotice u njedrima moćnog Vitoroga.
Šta kazuje legenda?
Među mještanima sela Vrgan, po kome je pećina dobila ime, i danas se među starijima mogu čuti zanimljive narodne predaje i priče, od onih kako su odrasli nestašnu djecu strašili sa mitskim bićima: vukodlacima, prikazama i aždahama, koja se skrivaju u mraćnim hodnicima pećine, do misterioznog nestanka mlade i lijepe čobanice koja je zalutala u pećinskim odajama. Legenda kazuje kako je mlada i lijepa čobanica iz radoznalosti ušla u pećinu i nikada se nije vratila. Stado se vratilo u selo bez čobanice… Kazuje se kako se i danas, kada je na planini Vitorog kakvo nevrijeme, iz pećine čuje djevojački glas koji doziva svoje bijelo stado.
Izvor:aura.ba/E-turneja.com
