Najjednostavnijim istraživanjem moguće je doći do činjenice da na području Bosne i Hercegovine funkcionira šest mobilnih operatera. Od tih šest, tri su, takoreći, nacionalni, i to: m:tel sa sjedištem u Banja Luci, BH Telecom sa sjedištem u Sarajevu te Eronet sa sjedištem u Mostaru. Sva tri operatera pokrivaju signalom veći dio Bosne i Hercegovine
Liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta BiH kreirani su uvjeti za nove igrače na tržištu. To je omogućilo ulazak novih tzv. virtuelnih mobilnih operatera (VMO). To su servis-provajderi koji nisu vlasnici mreže, ne posjeduju vlastitu opremu, nego je iznajmljuju od mrežnih operatera, a oni kreiraju vlastite usluge i na takav način učestvuju u tržišnoj utakmici. Takvih operatera u BiH je više, a najistaknutiji su Izimobil, Haloo i Happy. U ovom slučaju, Haloo mreža koristi infrastrukturu Eroneta, Happy koristi infrastrukturu BH Telecoma, a Izimobil ima potpisan ugovor i s BH Telecomom i s m:telom, ali koristi samo m:telovu mrežnu pokrivenost. Kad je riječ o mapama pokrivenosti, BH Telecom prednjači te signalom pokriva najveći dio. Nakon njega dolazi Eronet, pa tek onda m:tel.
Tržišni udio tri glavna operatera
Ako usporedimo stanje krajem 2011. godine sa stanjem koncem 2012, kad su sva tri virtuelna operatera počela funkcionirati punom snagom, jasno uočavamo određene izmjene kretanja udjela tri glavna operatera. Naime, prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), u trećem kvartalu 2012. godine sva tri virtuelna operatera su uspjela preuzeti 4,43 posto tržišnog udjela mobilne telefonije, u čemu je prednjačio Izimobil.
U datom periodu, glavni operateri su također izgubili i oko tri posto udjela fiksne telefonije, što je bilo krajnje neočekivano ako u obzir uzmemo velik broj paketa koji su te godine plasirani na tržište. RAK u analizi dalje navodi da je krajem 2012. godine BH Telecom izašao sa 44,66 posto tržišnog kolača, iza njega m:tel sa 41,98 posto, HT Eronet sa 12,83 posto te ostali operateri sa oko 1,3 posto ukupnog udjela u tržištu. Također, te godine vrijednost tržišta telekomunikacija iznosila je približno 717 miliona eura, a ukupan udio u državnom BDP-u bio je 5,5 posto.
Prema podacima RAK-a, u fiksnoj telefoniji na kraju 2014. godine dominantno tržišno učešće imao je BH Telecom sa 44,61 posto. Njegov tržišni udio u ovom segmentu ima trend pada s obzirom na to da je na kraju 2013. godine iznosio 47,47 posto, m:tel kontrolira 34,83 posto i jedini bilježi trend rasta, (34,57 posto na kraju 2013.), dok HT Mostar drži 12,83 posto tržišta zabilježivši blagi pad (12,89 posto na kraju 2013.).
Tržište su dominantnim telekomima “preoteli” tzv. alternativni operatori koji su tržišno učešće u posmatranom periodu povećali na 7,72 posto, sa 5,07 posto na kraju 2013. godine. BH Telecom u mobilnoj telefoniji i dalje drži moćnu poziciju udjelom od 46,95 posto, a u proteklih godinu se uspio značajno popraviti s obzirom na udio od 44,36 posto na kraju 2013. godine, iza njega je m:tel sa 39,60 i njegov udio je osjetno opao (42,05 posto na kraju 2013), dok HT Eronet kontrolira 13,18 posto zabilježivši blagi pad (13,32 posto u 2013.). Od novih operatora Izimobil kontrolira 0,23 posto tržišta, (0,27 posto u 2013.), a Blicnet 0,05 posto, prenosi Indikator.
No, ako se osvrnemo na periode u bliskoj prošlosti, tačnije 2014. godinu, evidentan je pad udjela tržišta telekomunikacija u sveukupnom državnom BDP-u ali i pad prihoda glavnih nacionalnih telekom-operatera. Tako, naprimjer, BH Telecom bilježi konstantu godišnjeg pada prihoda još od 2010. godine koja bilježi tendenciju rasta iz godine u godinu. Naime, 2012. godine, godišnji prihod BH Telecoma iznosio je 618 miliona KM, dok je na kraju 2014. godine, taj broj umanjen za oko 40 miliona, odnosno iznosio je 576 miliona KM. Da je pad tržišnog udjela evidentan, govori i činjenica da i m:tel i Eronet bilježe godišnji pad prihoda. Tako Eronet, u odnosu na 2012. godinu, prošle godine bilježi pad prihoda od 29 miliona KM, a m:tel približno 12 miliona KM.
Na kraju 2014. godine, ako posmatramo procentualno finansijsko stanje operatera, zabilježen je pad prihoda od 10,60 posto u odnosu na 2012. godinu, i to ukupan prihod BH Telecoma je smanjen za 14 posto, Telekoma Srpske za 10 posto te HT d.d. za pet posto, a što je, prije svega, posljedica pada prihoda od SMS-poruka i međunarodnih poziva. Pad prihoda od SMS-poruka i prihoda od međunarodnih poziva prouzrokovan je korištenjem aplikacija za besplatne pozive i poruke. Kad je riječ o strukturi prihoda tržišta elektronskih komunikacija, najveći prihod ostvaren je od mobilnih telefonskih usluga, značajno manji prihod realiziran je od fiksnih telefonskih usluga, usluga Interneta, prijenosa podataka i kablovske televizije. Ukupan prihod na tržištu mobilnih telefonskih usluga smanjen je za 10,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je za isti period ukupan prihod na tržištu fiksnih telefonskih usluga povećan za 12,92 posto. Pad prihoda na tržištu mobilnih telefonskih usluga prvenstveno je posljedica pada prihoda od SMS-poruka i međunarodnih poziva. Iako se broj pretplatnika fiksnih telefonskih usluga smanjuje, ostvaren je porast prihoda od fiksnih telefonskih usluga, što je rezultat porasta prihoda od prodaje paketiranih usluga (engl. bundle).
Prihod od usluga interneta bilježi rast iz godine u godinu, te je u 2013. godini ostvaren porast prihoda od 0,92 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi RAK. Mnogo toga bi se moglo Liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta BiH kreirani su uvjeti za nove igrače na tržištu BiH osim za tri glavna operatera. To je omogućilo ulazak novih tzv. virtuelnih mobilnih operatera (VMO). To su servis-provajderi koji nisu vlasnici mreže, ne posjeduju vlastitu opremu, nego je iznajmljuju od mrežnih operatera, a oni kreiraju vlastite usluge i na taj način učestvuju u tržišnoj utakmici promijeniti rebalansom cjenovnika telekom-usluga, međutim rebalans cijena telefonskih usluga je kompleksan proces koji zahtijeva duži period, naročito u slabo razvijenim zemljama, i koji je uvjetovan praćenjem razvoja cjelokupnog društva. Pravilom 67/2012 o modelu rebalansa cijena telefonskih usluga, incumbent-operaterima (operateri koji su prije liberalizacije tržišta imali državni monopol) propisane su granične cijene usluga: pristupna taksa, mjesečna pretplata, cijena minute korištenja govorne usluge u domaćem i međunarodnom prometu za period 2013–2015.
U 2014. godini operateri su uveli i nove tarifne modele i tarifne opcije koje uključuju veći broj besplatnih minuta i SMS-poruka, te značajnu količinu protoka informacija, što je povećalo ukupni odlazni promet, prije svega unutar vlastite mreže. Povećanje ukupnog odlaznog prometa nije imalo većeg utjecaja na kretanje ukupnih prihoda.
Da li su korisnici zadovoljni?
Nameće se pitanje je li pad tržišnog udjela ipak ostavio odraza na kvalitet usluga kojima tri glavna operatera raspolažu. Kako je pad godišnjih prihoda svake godine veći, jaz između prihoda i rashoda se smanjuje i veoma je moguće da se statistika odražava na kvalitet, navodi u svom izvještaju Bisnode AB, vodeći evropski ponuđač poslovnih informacija.
Međutim, pogledamo li ponudu svakog operatera pojedinačno, možemo vidjeti da su njihove sličnosti u ponudi paketa, ipak velike. Uzmimo kao primjer m:telovog predstavnika Moj MIX 15, čija cijena iznosi 15 KM mjesečno. Prednosti datog paketa su 60 minuta razgovora ka m:tel fiksnim i mobilnim mrežama, 100 poruka ka svim mrežama u BiH te najniža cijena razgovora. Nedostaci? Sav dodatni saobraćaj u zemlji i inozemstvu tarifira se po običnom cjenovniku. BH Telecomov paket Mini 15 (čija je cijena također 15 KM) nudi mogućnost razmjene cijelokupnog iznosa od 15 KM za govorni SMS i data saobraćaj ka svim mrežama u zemlji i inozemstvu. Nedostaci? Najviša cijena razgovora u državi i regionu. Eronetov paket 15+ (koji također košta 15 KM) nudi iste mogućnosti kao i BH Telecomov Mini 15, s tim da je obračunska jedinica u ovom paketu 10/10, a posebna naknada od 0,05 KM se naplaćuje za uspostavu poziva.
Iz navedenog zaključujemo da operateri mobilne i fiksne telefonije u Bosni i Hercegovini slijede isti koncept pri pravljenju paketa za korisnike. Ako statistički pogledamo zadovoljstvo korisnika, te nekoliko anketa koje su provedene u proteklom periodu, jasno je vidjeti pad zadovoljstva korisnika BH Telecoma i Eroneta. Kao glavni razlog tome, korisnici su se jasno izjasnili da je ponuda koju mobilni operateri nude, previše štura.
Eksplozija Vibera
Međutim i uz sve veću konkurenciju na tržištu, koja se pojavila kao rezultat liberalizacije, dolaskom masovnog korištenja WiFi-a, desile su se i velike promjene. Naime, Viber, aplikacija koja omogućava besplatnu mobilnu telefoniju i razmjenu poruka, uveliko utječe na tržište, ne samo Bosne i Hercegovine nego i regiona. Do masovne upotrebe aplikacije došlo je zbog dva ključna razloga. Prvi, pametni telefoni sve su jeftiniji i dostupni su za svaki džep, a drugi, sve veća rasprostranjenost, upravo, WiFi-mreže. Velika većina domova koja ima internet sad ima i vlastitu WiFi-mrežu, a gotovo je nezamislivo otvoriti kafeteriju ili restoran bez vlastitog WiFi-signala.
Viber se također može instalirati i na PC-u, a moguće je zvati čak i brojeve koji nemaju Viber, naravno, uz doplatu. Ipak, Viber nije svugdje jednako popularan. U Sjedinjenim Američkim Državama, naprimjer, jednako su popularne, ako ne i popularnije, aplikacije WhatsApp, SnapChat, Kik… A Skype, jedna od prvih VoIP-aplikacija, i dalje nudi superioran kvalitet razgovora. Uz sve ove aplikacije koje nude besplatne razgovore i poruke, mobilni operateri su suočeni sa sve većim padom prihoda iz njihovih tradicionalnih izvora. Neki od njih su ovo prepoznali na vrijeme i orijentirali se na budućnost: mobilni internet. Međutim, na našem tržištu operateri kao da negoduju kad je riječ o provedbi boljih paketa mobilnog interneta.
U 2014. godini najveću dobit od svih telekom-operatera u BiH bilježi m:tel. Sa više od 106 miliona KM dobiti, ova kompanija ostvarila je čak 23 miliona i 628 hiljada KM više od BH Telecoma. Iako BH Telecom u 2014. godini ima veće prihode za nekih 83 miliona KM, nameće se logično pitanje o tome šta će se desiti u narednim godinama? Hoće li m:tel i po visini ukupnih prihoda prestići BH Telecom? Sadašnja statistika pokazuje da m:tel ostvaruje najveću dobit, dok ona kod BH Telecoma naglo opada.
